U rano proljeće, u doba kada postaje sve toplije i toplije, zmije polako izlaze ih svojih skrovišta i kreću u potragu za svojim parnerom i hranom. Isto tako, s toplijim danima se u ljudima sve više budi želja za odlaskom na ribolov, pa je vjerojatnost susreta sa zmijom sve veća.
U Hrvatskoj obitava 15 vrsta zmija a od svih su samo 3 otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug). Od ovih otrovnica na Jadranskoj obali uglavnom možemo naići na poskoka koji živi na svim nadmorskim visinama, od škrapa uz more do vrhova planina. Zanimljivo je da poskok ne nastanjuje Dugi otok, Rab i Korčulu, a na Mljetu je blizu izumiranja zbog unesenog mungosa.
Ukoliko se vaša pošta nalazi na mjestu do kojeg se dolazi kroz područje u kojem bi moglo biti zmija (krš, suhozidi, šikare, nisko raslinje…) preporučamo da se za takvu “šetnju” primjereno i obučete. Uporaba visokih cipela, gojzerica ili čizama uz duge hlače je više nego poželjna. Dobro gledajte gdje gazite a kada dođete do pošte, dobro provjerite oko sebe, posebno na nepreglednim djelovima (grmlje, rupe u stijenama i slično). Ukoliko pak vidite zmiju, nema mjesta za paniku. Lupkajte nogama po tlu i zmija će otići svojim putem.
Poskoka je lako prepoznati. Boja je promjenjiva, pa mu je leđna strana siva, žuta ili smeđa s tamnom cik - cak prugom. S trbušne strane je bjelkast s crnim točkama. Mužjak naraste do 1 metar. Na Velebitu su zabilježeni rijetki primjerci koji premašuju tu veličinu, a ženke su manje od mužjaka. Uz izlomljemnu prugu na leđima, prepoznatljiv je po trokutastoj plosnatoj glavi, okomitoj zjenici i roščiću na vrhu njuške. U ustima ima dva duga otrovna zuba povezana s otrovnom žlijezdom. Jezik mu je dug i rašljast. Pomoću njega osjeća opip i miris.
Zmija NIKADA ne napada čovjeka bez razloga. Zmija će vas napasti jedino u slučaju da ju uznemiravate ili ne daj Bože slučajno ugazite na nju. Budući da zmija jako slabo čuje vanjske zvukove, ona će reagirati na vibraciju tla i otići. U slučaju ugriza, zbog mogućeg oticanja tkiva, odmah sa sebe skinite sav nakit i sat, imobilizirajte područje ugriza i što mirnije, bez puno napora (zbog sprječavanja širenja otrova) idite u prvu medicinsku ustanovu kako bi primili protuotrov. Ukoliko ima uvjeta za to, bilo bi poželjno da vas kolege ribolovci na improviziranim nosilima odnesu do auta kako bi se što manje naprezali.
Prema statistici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ukupno od 2011. do 2015. u hrvatskim bolnicama i ambulantama hospitalizirano 124 osobe zbog doticaja s otrovnim zmijama, što je oko 25 osoba prosječno na godinu. Četiri petine ugriza dogodilo se tijekom toplih mjeseci, od početka svibnja do kraja kolovoza, uglavnom u svibnju i lipnju. Istraživanja ističu da prosječna učestalost ugriza otrovnica u Dalmaciji iznosi 5,2 na 100.000 stanovnika godišnje. Ugrizi poskoka (Vipera ammodytes) bili su češći od ugriza riđovke (Vipera berus). Od ugriza su stradavale sve dobne skupine, a najčešće (46 posto) stariji od 50 godina, te djeca i adolescenti u dobi od 0–19 godina (27 posto). Od ugriza otrovnica uglavnom je stradavalo seosko pučanstvo obavljajući poljoprivredne radove. Smrtno su stradala dva bolesnika (0,4 posto). (Wikipedia).
Zmije imaju važnu ulogu u prirodi jer reguliraju populacije drugih životinja koje zbog pretjeranog razmnožavanja mogu ugroziti ljudsko zdravlje. Zbog toga, NEMOJTE ubijati ni maltretirati zmije. Ponavljam, zmije NIKADA ne će napasti čovjeka bez razloga.
Foto: Hrvoje Jukica