Ne trebam spominjati da se radi o ješki koja drži primat u ribolov na Jadranu, uz bok bibiju i dagnji. Za noćni ribolov definitivno najbolji mamac. No i dalje puno ljudi nije svjesno da se te duge životinje nalaze odmah ispod nas, tamo gdje se kupamo, ronimo, lovimo. Nitko ih ne vidi jer se nalaze u svom kanalu u pijesku. Štoviše uvjerenja sam, da nema ribolova, ne bi ni 1% ljudi koji danas znaju za njega, tada znali da ta životinja postoji. Ovako postoji mnogo „prinuđenih stručnjaka“ za ovu vrstu mnogočetinjaša koji znaju gotovo sve o njemu. Nabrojat ću samo neke kvalitetnije vrste riba koje se na njega love: Orada, Arbun, Fratar, Šarag, Pic, Kavala, Škarpina... lista se nastavlja do gotovo svake bijele ribe pa čak i zubaca kojeg sam osobno u par navrata uhvatio na crva, te lubina, koji inače rijetko grize bilo što i rado će pojesti duži komad crva.
Zašto je crv toliko popularan mamac za ribe? Možda zbog intenzivnog mirisa, jako hranjivog mesa bogatog proteinima, svojim odsjajem koji u sebi ima sve moguće boje ili pak mekanog zalogaja kojeg svaka riba može neustrašivo savladati. Vjerojatno je da se radi o kombinaciji svega nabrojanog. Osim riba na crva će se baciti i još mnogi drugi morski organizmi a od lovnih rado će ga okusiti hobotnica, hlap i jastog pa se i te vrste nerijetko nađu zakačene za udicu koja je ješkana ovom životinjom.
Veliki morski crv Eunice gigantea najveći je predstavnik svoje obitelji Eunicidae koja broji jako puno vrsta a neke također možemo susresti u Jadranu i dobri su mamci ali niti jedna kao ova veličanstvena životinja. Radi se o vrsti kolutićavca koja može narasti do 4 metra u dužinu a debljine poput palca debljeg čovjeka. I dužina i debljina su relativan pojam jer je crv poput harmonike rastezljiv. Veliki i debeli crvi postali su rijetkost, vjerojatno zbog učestalog lova i nemogućnosti dugotrajnijeg života, ili pak zbog sve manje površine prirodnog okoliša koji se nasipa i mijenja sastav dna. Nije tajna da su se još do nedavno crvi lovili puno veći a danas se takvi nalaze jako rijetko ili na područjima na kojima su manje lovljeni. Današnji crvi koji se nalaze u prodaji su često sitni i kratki pa mnogi noviji lovci ne mogu imati točan dojam njegove veličine. Zaključak ovoga je da crvi vjerojatno žive dosta dugo pa zbog svega nemaju vremena narasti kao njihovi veliki preci koji su živjeli na našoj obali prije nego se znalo za crva kao ješku.
Treba još napomenuti i ono što ribolovci često puta nazivaju dobrim crvom i lošim, tj. „govnar“ je crv koji je mekan, lako se raspada i nema previše mesa. Crvi koji se ulove na području bogatije vegetacije pa imaju u toj okolici hrane u izobilju puno su mesnatiji i bolji mamci. Odabrani životni prostor im može biti udaljen svega nekoliko metara a jedan od njih dvoje će biti puno bolji mamac.
Nema puno ljudi koji su sposobni ulovit velikog morskog crva. Ja spadam u jedan prosjek ljudi koji su uhvatili dosta crvi za vlastitu ješku ali nije baš da bi se mogao smatrati profesionalcem. Postoji i određeni broj ljudi koji u metar četvorni nađu 5 crvi i jednostavno svojom sposobnošću zapanjuju ljude poput mene koji da to nisu vidili nikad ne bi vjerovali da se toliko crvi nalazi na tako malom prostoru. Imao sam sreće da sam otišao na lov sa jednim pravim "profesionalnim" lovcem na crve koji mi je otkrio neke svoje tajne, no ipak ne i najveću nevidljivu, intuitivnu tajnu. Kao što ja recimo znam gdje ću pronaći brbavicu koju ne vidim u pijesku tako i on zna gdje će pronaći crva. Sve znanje je u utrošenom vremenu tj. iskustvu stečenom prije. A to je ustvari i recept uspjeha u svakoj vještini, ako si sposoban učiti napreduješ, ako nisi onda ostaješ loš ili prosječan u onome što radiš. Jedina mana ovom izletu je ta da je more u ovom području bilo malo mutnije pa je zbog toga bilo otežano slikavati ispod površine, no nadam se da će vam slike dosta toga otkriti.
No svaki sportski ribolovac može jednostavno uhvatiti dovoljno crvi da ima za sebe, a to su najčešće jedan ili dva komada po jednom cijelo-noćnom lovu. Iako cijena crva nije velika 30 -70 kn ovisno o veličini, ponekad se možemo naći u situaciji da je puno teže rezervirati i tramakavati se dolaskom do same ješke nego uloviti ju vlastoručno. Za početak moramo znati neke osnove o crvu i naravno na koji način ga uloviti.
Neću sada pisati o povijesti crva kao ješke ili lova na njega jer smatram da to nije previše potrebno u ovoj priči. Crv se može loviti (ali na rijetkim područjima) i na način da se sa obale svijetli noću lampadinom te hvata posebnim napravama ili jednostavno probada pa vuče. Ne bi ovaj put o takvoj vrsti lova već o ovoj ronjenjem kojom se kod nas hvata više od 99% crviju. Za početak uz osnovnu ronilačku opremu moramo imati naravno:
1. Trapule
Drugim riječima zamka, je cilindrični šuplji komad napravljen od bilo kojeg tonućeg materijala u kojemu se nalazi metalni mehanizam koji radi na sistemu da se u jednu stranu veže ili zakači mamac a u drugu stranu zatvarač koji može biti tupi ili sa bodljama. Između mamca i zatvarača nalazi se opruga ili laštik koji otpušta energiju prilikom povlačenja mamca. Na taj nečin crv ostaje zarobljen u trapuli bilo pritisnut ili uboden zatvaračem (ovisno o vrsti zatvarača). Prije su se trapule radile isključivo sa zatvaračima koji su crva bole i tako oštetile. Uboden crv, zbog krvarenja, živio bi dosta kraće od cijelog i netaknutog crva a i lakše bi se razbio tijekom vađenja. Međutim tu postoji i još neke filozofije sa kojom se mjeri uspješnost trapule. Npr. snaga opruge koja ne smije biti prevelika ni preslaba, zatim zatvarač koji treba biti pod pravilnim kutem inače se crv izvuče ili u startu razbije. Također, cijeli mehanizam mora biti od nehrđajućeg čelika i redovito očišćen da ne bi došlo do zapinjanja što bi sigurno otežalo ulov. Trapule se mogu kupiti u svim trgovinama ribolovne opreme ili ih možemo sami izraditi ukoliko dobro baratamo sa alatima. Sportski ribolovac ima pravo po zakonu koristiti dvije trapule za lov crvi a količina ulovljenih crvi je neograničena (ustvari je 5 kg + kapitalac kao i za svaku drugu lovinu).
2. Pet ambalaža ili pluto sa udicom
Cijela je priča u tome da se crv mora nekako izvući iz rupe nakon što se ulovi. Tijelo crva je stisnuto i „rašireno“ pa se zbog toga ne može tek tako izvući iz rupe. Nažalost poznajem neke lovce na orade koji odmah povlače crva i tako gotovo sigurno izvuku samo njegovu glavu i dio iza glave koji su ustvari i najbolji za lov orade. Ostatak crva ostane mrtav u rupi i neiskorišten što je sigurno šteta. Crva se može i lagano izvlačiti sa rukama i tako paziti da ne pukne no obično taj proces traje jako dugo a crv se nalazi duboko. Obične boce (pet ambalaže) veličine 0,5 litre ili pluto promjera 10*10 cm najbolja su sredstva uzgona kojima se crv lagano izvlači iz rupe, ne prejako ni prelagano. Izvlačenje crva prosječno traje 10 minuta i treba se biti strpljiv. Naravno sami ćemo izraditi ovaj komad opreme i to sasvim jednostavno. Uzmite neku veliku udicu ili kuku i za nju vežite komad konopa oko 20 cm, na grlo boce vežete drugi kraj i to je to. Naravno boca mora biti zatvorena i nepropusna. Udica se zakači za trapulu koja na sebi ima za to predviđeno mjesto. Pozitivna strana boce je ta da je možemo napuniti morem ukoliko je crv manji, dok će nam za debelog i većeg crva trebati više zraka u boci.
3. Mamac za crve
Ovdje postoji jako puno komičnih priča i gotovo se sve vežu za ljudsku „stolicu“. Netko je nekad rekao da se crv lovi sa svime što je smrdljivo pa tako i sa komadom ljudske stolice. Sve se priče vrte oko toga da su ljudi bili nagovoreni da probaju loviti crva na taj način a mnogi su zaista i uspjeli u tome. No pustimo priče, nema boljeg mamaca za lov crva od mesa ribe bilo friške ili starije. Ako nemate ribu na brzinu uhvatite nekog špara na udicu i odrežite ga u komadiće. Možete upotrijebiti i usoljene srdele ili kupiti neku sitnu ribicu na ribarnici. No sama riba nam nije dovoljna jer bi je crv pojeo dok se ona nalazi u trapuli i kada bi je htio povući u rupu bio bi brži od trapule. Treba nam nešto na što će on zapeti sa svojim kljovama. Najbolje je komad tkanine. Pronađite neki komad koji je propusan (zbog mirisa ribe) ali se istodobno ne može lako oštetiti. Recimo ženske najlonske čarape su dobre za miris ali ih crv brzo razbije i počne se hraniti unutra, pa ih moramo često mijenjati tijekom lova. Odrežemo komadić tkanine i u njega ubacimo komad ribe. Dobro stisnemo tkaninu i napravimo kuglicu. Vrh ćemo zavezati sa najlonom i ostaviti krajeve najlona da vire kako ih kasnije možemo zavezati i za trapulu. Veličina takve kuglice bi trebala biti nešto manja od otvora trapule.
4. Kanta
Možda najmanje važan alat od svih ali svejedno je važan jer crva moramo negdje staviti. Tijekom vađenja crva često se dogodi da se upravo u trenutku oslobađanja crva iz trapule i stavljanja u kantu crv razbije. Najbolje je cijeli postupak raditi u moru. Kad se crv prebacuje iz trapule u kantu prvo ga se treba uzeti što bliže glavi i prebacivati od glave prema repu. U suprotnom smjeru lako može puknuti. Kante koje sam vidio u ovom izletu napravio je sam crvolovac.
Uzeo je duge plastične boce sa velikim otvorom te ih lemilicom probužao na puno mjesta. Na poklopac je stavio dosta olova tako da kanta brzo potone i stoji na dnu dok se love ostali crvi. Kasnije se samo te boce drže ili zavezane za brod ili u nekoj većoj kanti (tzv. jupol). Prilikom lova ovakav oblik kante je nepraktičan jer crva moramo često vaditi i kidati pa ga je tada dobro prebaciti u neku manju zdjelicu. Ili odvojiti veći komad a ostatak vratiti u veliku posudu sa većom cirkulacijom mora.
Potraga za rupom
Rupa od crva varira od jednostavnog oblika koju crv sam izradi svojom sluzi i koja je vidljiva u velikoj dužini do onih koje se nalaze gotovo neprimjetno i nemaju nikakve naznake da se u njima nalazi crv. Ako možemo naći ovakve druge rupe jasno je da smo puno bolji crvolovci. Klasična rupa od crva nalazi se na pjeskovitom ili šljunčanom području no ne i potpuno pjeskovitom. Crv živi zakopan duboko pa mu treba određena količina pijeska ali i kamena da taj pijesak drži čvrsto na okupu. Ove rupe koje je jednostavnije pronaći često se nalaze pokraj ili ispod nekog kamena koji se nalazi na pijesku pa je potrebno okrenuti taj kamen. Ovaj kamen je obično donesen tu od strane samog crva što je zaista nevjerojatno da jedna tako mala životinja može vući kamenja teža od 1 kg. Pripazite da niste pronašli neku rupu od raznih vrsta rakova ili školjkaša (limidae). Rupa od crva doima se kao da je izbetonirana iznutra i oko ulaza, što i je jer je crv održava sa svojom sluzi.
Crva na ulazu rijetko će te vidjeti, možete ga probati primamiti uz neko sredstvo poput srdel paste, no često nije toliko gladan tijekom dana da će izjuriti i pogledati.
Trapulu ćemo staviti na tu rupu bez znanja da li se doista u njoj nalazi crv ili ne. Ovo sredstvo što sam maloprije spomenuo dobro je imati i nakon što postavimo trapulu. Prenijet ću vam iskustvo od profesionalnog crvolovca. U jednu praznu bočicu šampona on je napunio malo salamure (tekućina od slanih srdela) i pomiješao je sa morem. Takva stvar može se napravit i da ostatak ribe stavimo u jednu veću tkaninu i pokraj postavljene trapule jako stisnemo da izađe sav sok. Toliku količinu mirisa crv ne može odoljeti.
Trapulu postavljamo pažljivo jer ne smijemo doći u situaciju da je ona nestabilna. Na trapulu se obično napravi mali metalni nosač koji je drži da stoji na samom otvoru rupe tako da crv odmah iz rupe ulazi u trapulu. Najčešće ćemo morati trapulu namjestiti uz pomoć nekog kamena tako da ona stane baš pravilno u razini sa rupom. Iako su oni najgladniji crvi gotovo neustrašivi i za mamcem izlaze i pola metra iz rupe uvijek trebamo postaviti trapulu sa mišlju da su svi crvi plahi i izbirljivi. Crv se može uloviti odmah ili nakon nekoliko sati. Naravno nećemo toliko čekati nego ćemo nakon 20-tak minuta, ukoliko se nije ulovio, prebaciti trapulu na drugu rupu. Kada se crv ulovi to ćemo jasno vidjeti na trapuli a on će ju skroz priljubiti uz rupu.
Izvlačenje crva
Na trapulu lagano zakačimo bocu da uzgon počne djelovati. Pripremite se da crv odmah izleti ili naglo pukne jer u tom trenutku on je nespreman na povlačenje. U većini slučajeva neće izaći ništa jer je gotovo cijelom svojom snagom on u rupi a vjerujte mi to je prilično snažno. Crv će izlaziti u narednih 10 tak minuta i to po nekoliko centimetara gore – dole. Prilikom izvlačenja dobro je da budemo u okolici jer postoji velik broj riba koje će početi odgrizati komade crva i tako ga razbiti. Ribe lagano tjeramo ali ne uznemiravamo previše crva jer će se ponovo pokušati vratiti u rupu i naravno puknuti zbog korištenja svoje snage. Ako nam je ostalo još nešto malo crva za izvući jer je plitko more ili nam se žuri možemo crva probati izvaditi i sa rukama na način da ćemo lagano ali stvarno lagano provlačimo kroz prste tako da izgleda kao da ga malo jače škakljemo. Ako crv pukne možda nije kasno da ga izvučete jer ako na rupi viri iti mali komad crva uzmite ga i pokušajte izvući na silu. Kako je crv mnogočetinjaš jasno je da svaki njegov kolutić ima zasebni sustav koji ga može održavati na životu još mnogo sati-dana. Stoga je puknuti crv i dalje „živ“. Dio gdje se nalazi glava je jedini koji će preživjeti zbog unosa nove hrane. Boca će crva izvući na površinu i u tada samo treba doći do tamo i izvući ga iz trapule i staviti u kantu. Uvući ćemo prst u trapulu i dopustiti crvu da isklizne iznutra. Oni koji se plaše crva ne trebaju se bojati jer je jasno da crv neće moći ugristi u tako kratkom vremenu. Crva je opasno neoprezno hvatati za glavu prilikom korištenja crva za ješku.
Ovo je samo jedan, ali najrašireniji, način traženja i lova crvi. Najčešće prilikom korištenja ove tehnike crvolovci suočavaju sa problemom pronalaska rupe. Najbolji način da pronađete svoje prve rupe je da vam netko tko već zna prepoznati rupu pokaže uživo par rupa, nakon toga već znate kako bi one trebale izgledati vizualno. Možete i tragati sa znakovima poput oglođanih spužvi, crvljeg izmeta pa nakon toga pretpostavkom da se u blizini nalazi ulaz pretražiti usku okolinu. Ako vam je potraga za rupom naporna možete upotrijebiti i sljedeći TIP: Komad parangalskog konopa umočite u salamuru i bacite po dnu poput parangala. Možete isto učiniti i sa komadima novine. Konop ostavite tijekom noći na tom području i sutra ujutro vidjet će te komade konopa odvučene do rupe. Crv je osjetio miris i povukao konop do ulaza. Nakon sve ove „muke“ dolazi veliki užitak ribolova sa najboljim mamcem, ali ovaj put našim vlastitim, a ne kupljenim.
Tekst: Pero Ugarković, http://www.podvodni.hr
Fotografije i video: Hrvoje Jukica
