Htjeli mi to priznat ili ne a još bolje rečeno, bili mi toga svjesni ili ne, fotografija ima svoje mjesto u športskom ribolovu. Velika većina športskih ribolovaca voli fotografirati svoj ulov, bilo zbog hvalisanja na društvenim mrežama ili u svrhu svoje osobne arhive i uspomene. U ovom članku ne želimo previše filozofirati sa fotografskim tehnikama i pravilima ali ćemo vam pokazati osnovne značajke koje će vam poslužiti kod fotografiranja ulova i ribolovne opreme. Dakle, nije potrebno nikakvo posebno fotografsko iskustvo niti je bitno s kojom opremom fotografiramo, bitno je samo dobiti najbolje što možemo sa postojećom opremom u tom trenutku. Iskreno rečeno, kad ste u ribolovu sa sobom možete imati samo mobitel ;) Isto tako, u kratkim crtama ćemo se pozabaviti i videom.
FOTO
Kako bi ostavili najbolji dojam, prije samog fotografiranja ulova od izuzetne važnosti je pravilno kadriranje. Najkraće rečeno, kadriranje je smještaj ili položaj motiva fotografiranja u odnosu na njegovu okolinu. Mnogi ne vode računa o ovome pa se na kraju na fotografiji više nađe nebitnijih stvari nego onoga šta zapravo treba naglasiti. Na primjer, fotografira se ulov na nekoj siki, u kadru je fotografovo koljeno, 5 kvadrata sika, iz desnog ugla viri torba za štapove, termosica kave i pola špurtila :D Kad malo bolje pogledate, vidi se i ulov, ali samo tri kvarta ribe :D Naravno, pretjerujem, ali nije daleko od istine.
Najčešće je problem u portrait modu fotografiranja kada u centar kadra stavimo ulov a u gornjem i donjem dijelu fotografije nema ništa bitno. Prostor ostaje neiskorišten dok je ulov zbijen u srednjem dijelu i najčešće ne stane cijeli (fotografija br. 3). Ako se odmaknemo da stane, onda ulov postaje manji a spomenuti neiskorišteni gornji i donji dio fotografije postaje veći. Nekada baš odgovara portrait mod ali u većini situacija landscape mod je daleko bolji (fotografija br. 1).
Primjera radi, recimo da fotografiramo svog kolegu sa ulovom kojeg drži u ruci. Obično na fotografijama koje su napravljene na portrait modu vidimo u gornjoj trećini slike nebo, vidimo kolegu sa nekom ribicom u ruci, vidimo u što je sve obučen, kakve postole ima i ispred njega vidimo bujol, dasku prepunu srdela spremnih za ješkanje i pola špurtila koji je uletio u kadar. Lijepo, kolega će imati uspomenu, ali veću impresiju će fotografija ostaviti na nekoga ako fotografiramo ono što trebamo fotografirati, osobu koja u ruci drži svoj kapitalni ulov (fotografija br. 2).
Fotografija br. 1: Landscape mod fotografiranja
Fotografija br. 2: Fotografiranje kolege sa kapitalnim ulovom. Čestitam našem Frani ;)
Fotografija br. 3: Portrait mod fotografiranja kada u gornjem i donjem dijelu fotografije imamo dosta neiskorištenog prostora.
Fotografija br. 4: Situacija kada portrait mod odgovara
Nakon pravilnog kadriranja, slijedeće o čemu moramo voditi računa je ekspozicija (ukupna količina svjetla koja ulazi u senzor aparata). U ovom koraku nemamo previše odabira jer mobiteli uglavnom automatski postavljaju ekspoziciju. No, svi napredniji pametni telefoni imaju opciju korekcije ekspozicije na način da prstom dotaknemo dio na ekranu mobitela kako bi se ekspozicija promijenila. Ovo možemo primjeniti kod vrlo jakog sunca kada nam ulov "pregori", odnosno bude preosvjetljen pa na ribi ne vidimo detalje. U tom slučaju ćemo kadrirati i nakon toga prstom dotaknuti u najsvjetliji dio fotografije (to uglavnom bude riba) i primjetit ćemo da se ekspozicija promijenila. Tim činom smo ubili dvije mušice, promijenili ekspoziciju i fokusirali željeni objekt tako da on na krajnjoj fotografiji bude oštar. Ako je ekspozicija dobra, svejedno moramo (onaj kome mobitel to dopušta) fokusirati objekt. Najčešće mobitel dobro fokusira objekte ali postoje situacije gdje fotografiramo objekte koje su malo dalje od pozadine pa se zna dogodit da fokus završi na toj dalekoj pozadini (fotografija br. 8) a ne na onome što zapravo želimo fotografirati (fotografija br. 7).
Fotografija br. 5: Pogrešno očitavanje svjetla. Riba je preeksponirana i ne vide se detalji.
Fotografija br. 6: Pravilno učitavanje svjetla i pravilno fokusiranje.
Fotografija br. 7: Pravilno fokusiranje motiva koji je blizu u odnosu na pozadinu.
Fotografija br. 8: Nepravilno fokusiranje motiva koji je blizu u odnosu na pozadinu.
Ukoliko se želite fotografirati sa svojim kapitalnim ulovom, najčešće izaberemo more za pozadinu. No, u slučaju lijepog vremena, upravo iza naših leđa se nađe i sunce koje će nam malo otežati postupak. Naime, dolazi do slučaja kojeg u fotografiji nazivamo kontra svjetlom. Foto aparat koji je namješten na automatski mod detektira dovoljno, čak i previše svjetla pa ćemo mi i naš kapitalni ulov biti poprilično podeksponiran. Naravno, općenito u fotografiji nam kontra svjetlo često puta dobro dođe ali kada pričamo o fotografiranju ulova, ne obaziremo se previše na fotografske tehnike. Savjetujemo da se u ovom slučaju fotografirate da vam sunce u najmanju ruku bude sa strane ili najbolje ispred vas (iza fotografa). Ukoliko iz nekog razloga to ne želite, pomoći može uporaba bljeskalice.
Fotografija br. 9: Podeksponiranost zbog kontra svjetla. Naravno, dogodi se baš na fotografiji na kojoj sam ja :)
Fotografija br. 10: Sunce je sa lijeve strane. Naš Toni i njegov ulov su dobro eksponirani :)
Ukoliko fotografiramo opremu ili bilo koji motiv gdje je u pozadini more, nastojmo da horizont bude što ravniji. Ne dopustite da more "visi" :D
Fotografija br. 11: Horizont u pozadini je ravan.
Dakle, da ponovimo:
- pazite na kadriranje i ne dopustite da vam pozadina ili okolni objekti oko motiva fotografiranja odvuku pozornost. Ako treba približite se motivu i nastojte da vam cijeli motiv bude u kadru.
- motiv fotografiranja ne mora uvijek biti u centru. Fotografirajte kako vam je oku najugodnije.
- ukoliko imate opciju, iskoristite pravilno učitavanje svjetla. Nastojte biti što mirniji prilikom fotografiranja da fotografija bude oštra. Isto tako, ako imate tu mogućnost, ručno fokusirajte motiv.
VIDEO
Recite jedno veliko NE vertikalnom načinu snimanja!
Da se mene pita, ovo bi bilo onemogućeno na bilo kojem mobilnom telefonu. Postoji stotine razloga zašto jednostavno ne smijete ovako snimati a nabrojat ćemo samo neke osnovne:
- slika ne popunjava cijeli ekran pa se dogodi da imamo više neiskoristivog nego iskoristivog prostora…
- samim tim što je iskoristivost polja mala, objekt snimanja nam je otežan za gledanje, pogotovo ako se video “digne” na Youtube. Jeste li primjetili kako je na mobitelu neugodno i nezgodno gledati video na Youtubeu koji je sniman vertikalno? Možda niste ni znali, na početku Youtube servis uopće nije dopuštao upload vertiklalno snimljenih video priloga. U međuvremenu je popustio samo zbog toga što je tada dio profita preuzimala konkurencija koja je to dopuštala.
- najveću većinu motiva koje snimate, posebno u športskom ribolovu u ovom načinu snimanja ne vidimo u cijelosti. Ili nešto “režemo” lijevo ili nešto “režemo” desno a najčešče režemo obe strane…
- uz sami način snimanja, najgori mogući postupak je tijekom vertikalnog snimanja okrenuti mobitel horizontalno. E tada smo tek napravili sr***… Odmah se sjetim videa gdje je lik uhvatio komarču od 4 kg i odlučio napraviti c/r. Gospodin koji je to snimao se pohvalno dosjetio kako vertikalni način snimanja nije dobar i tijekom snimanja zaokrenuo mobitel i po meni, uništio jednu lijepu uspomenu. Naknadno su taj video dorađivali, djelomično su i uspjeli u tome ali je kvaliteta videa nakon toga bila gora od pokretnih slika iz 19. stoljeća. Naravno, nekoliko dana prije snimanja se vjerojatno hvalio kako na mobitelu ima opciju Full HD snimanja…
Jeste li se ikada zapitali kako bi bilo gledati nogometne utakmice, filmove, dokumentarce i slično da se snimaju u vertikalnom modu? Naravno, svojoj snimci vjerojatno ne dajete toliko na važnosti ali vjerujte mi, više ćete uživati u gledanju neke svoje uspomene na mobitelu, računalu ili TV-u kada je snimana u horizontalnom modu. Ostali savjeti za video snimanje su manje više slični kao kod fotografiranja uz savjet da nastojite što mirnije držati mobitel kako bi snimak bio gledljiviji.
Za kraj, obavezno pogledajte video ispod.
Hrvoje Jukica
